Zvuči paradoksalno, zar ne? Nekako je općeprihvaćeni stav da visoko inteligentnim ljudima sve ide od ruke – uspješni su u školi, pronalaze dobre poslove, razvijaju se na svom profesionalnom planu, imaju široki spektar poznanstava, dobivaju povratnu informaciju od drugih da su dobri u onome što rade itd. Ako im zaista sve ide od ruke, za očekivati je da bi većinu vremena trebali biti sretni i zadovoljni. Međutim, u praksi postoji veliki broj visoko inteligentnih pojedinaca koji jednostavno ne mogu pronaći životnu sreću. Bez obzira na činjenicu što su se ostvarili u gotovo svim životnim područjima, konstantno imaju osjećaj da “nešto nedostaje”, te ih taj osjećaj iznutra jednostavno razara.

Što kaže znanost? Istraživanja koja su se bavila proučavanjem ljudske inteligencije i životne sreće još uvijek nisu uspjela polučiti nekakav jednoznačni zaključak. Naime, još uvijek se sa sigurnošću ne može reći da nam naši visoki intelektualni potencijali garantiraju da ćemo većinu našeg života provesti sretni i zadovoljni, za razliku od onih intelektualno inferiornijih pojedinaca koji ih nemaju. S obzirom na to o koliko složenim ljudskim aspektima trenutno razgovaramo, to je u potpunosti očekivano. Htio bih samo napomenuti jednu od novijih meta analiza koja je ustanovila da intelekt ima pozitivan utjecaj na životnu sreću, međutim on je toliko malen da je gotovo pa beznačajan.

Zbog čega onda ljudi s visokim stupnjem inteligencije često osjećaju nezadovoljstvo?

 

Imamo previsoke standarde i očekivanja

Visoko inteligentni ljudi su vrlo ambiciozni te znaju što žele, i rijetko pristaju na kompromise. Jednostavno odbijaju ići ispod visokih standarda koje su si zacrtali. Zbog toga se često dogodi da nisu zadovoljni onime što su ostvarili, bez obzira što je to objektivno veliki uspjeh. Želimo izvrstan posao, pravog partnera, dobre prijatelje, savršen izgled i još mnoštvo stvari. Čak i kada ostvarimo većinu toga, opet nije dovoljno.

Štoviše, ti naši standardi ponekad znaju biti toliko visoki da s vremenom de facto prerastu u imanje idealističke slike svijeta koju, naravno, nikad nije moguće realizirati. Često se onda dogodi da se stvari ne odvijaju baš onako kako smo zamislili, a kada nešto nije u skladu s našim očekivanjima – eto loših emocija.

 

Previše analiziramo

Jedna od karakteristika visoko inteligentnih ljudi je ta da je njihov um stalno aktivan, i njime u svakom trenutku prolazi velik broj misli. Zbog čega je naš šef jutros svim članovima tima dao kritiku? Zbog čega ovaj radni zadatak treba biti napravljen baš ovako? Zbog čega se naš prijatelj danas ponaša čudno? Zbog čega nam se dogodilo nešto što nismo očekivali? Zbog čega nešto ne možemo napraviti onako kako smo zamislili?

Kada je naš um “zatrovan” tisućama i tisućama ovakvih misli svakoga dana, za očekivati je da će nam se s vremenom javiti nezadovoljstvo, ili čak frustracija. Kada imamo visoku inteligenciju, jednostavno nam je “u krvi” da racionaliziramo stvari oko sebe, da pronađemo razlog zbog čega su se one dogodile, da kontroliramo čak i ono nad čim nemamo izravnog utjecaja, te da damo objašnjenje neobjašnjivom. Sve je to plodno tlo za uzgajanje negativnih emocija.

 

Uvijek tražimo veću svrhu i značenje u životu

Svrha je nešto što nam svima treba u životu. Volimo i trebamo znati zbog čega nešto radimo, zašto je to dobro, koje rezultate time postižemo, te kako time dajemo jedinstveni doprinos okolini u kojoj živimo. Međutim, visoko inteligentni ljudi uvijek traže, da se tako izrazim, neko “još više značenje”. Taj njihov nemirni um stalno je u potrazi za nečim senzacionalnim, fantastičnim, nezaboravnim i savršenim. Je li to savršenstvo moguće doseći? Naravno da nije – i eto recepta za katastrofu.

Zbog toga što im sadašnja svrha onoga što rade često nije dovoljna, visoko inteligentni ljudi ponekad imaju osjećaj da jednostavno ne pripadaju ovom svijetu, te su stoga nesretni. Zamislite frustraciju mlade djevojke s visokim potencijalima i aspiracijama, rođene u zaostalom mjestašcu koje ne pruža nikakve mogućnosti, te guši bilo koji oblik intelektualnog razvoja – osjećaj je otprilike takav.

 

Prestrogi smo prema samima sebi

Visoko inteligentni ljudi često imaju prestroge i rigorozne kriterije prema samima sebi, jer uvijek misle da su neku stvar mogli napraviti bolje. Čak i kada ostvare uspjeh, kao da traže “dlaku u jajetu”, razloge da ne budu zadovoljni sami sobom, te posljedično osjećaju veliku krivnju i nezadovoljstvo.

Nismo u potpunosti zadovoljni tome kako smo ophodili prema posljednjem klijentu, što smo rekli na sastanku prošli ponedjeljak, kakvu smo prezentaciju održali za kolege iz susjednog sektora, kakav smo izvještaj napisali za našeg šefa, kako smo se ponašali na zadnjem spoju s curom ili dečkom, te kakav smo ručak skuhali za rodbinu koja nas je posjetila prije dva vikenda – primjera ima beskonačno mnogo. Da stvar bude još gora, ovakve misli najčešće nam se jave navečer, kada legnemo u krevet i opustimo se, te kao iz inata, ne daju nam da u miru zaspimo.

 

Naš um nikada ne miruje

Kada imamo visoki intelekt, nije rijetkost da se u našim glavama odvija pravo ratno bojište. Kognitivna aktivnost koja je toliko intenzivna da stalno “žvačemo” misli, razmišljamo o događajima koji su nam se dogodili, mislimo o tome što bi bilo da smo drugačije postupili u nekoj situaciji, brinemo se oko stvari koje bi nam se mogle dogoditi, te se opterećujemo svakakvim “što bi bilo kad bi bilo” scenarijima.

Nekidan sam pročitao neku izreku koja kaže “Sreća je miran um.” – good luck with that, dragi moji intelektualci. 😉

 

Nedostaje nam “dublje” komunikacije i razumijevanja od drugih

Neki od najpoznatijih teoretičara iz područja psihologije davno su utvrdili da je socijaliziranje s drugim ljudima i želja za pripadanjem jedna od temeljnih ljudskih potreba. Što više radim s ljudima (a i na sebi), to sve više vidim da je to stvarno istina. Visoko inteligentni ljudi imaju vrlo složen unutarnji svijet misli i načina percepcije vanjskog svijeta, te vole razgovarati o složenim temama i konceptima. Nažalost, jednostavno ne postoji veliki broj drugih ljudi s kojima oni mogu otvoreno i “dubinski” razgovarati o tome, a besmisleno im je vrijeme tratiti na “small talk” i neke uobičajene konverzacijske teme.

Zbog toga često imaju manji krug pravih prijatelja i nešto češće uživaju u samoći. Međutim, to ne znači da im ljudski kontakt nije potreban! Nažalost, ovome svemu ne ide u prilog činjenica da je u današnje vrijeme sve manje pravih prijateljstava, stabilnih brakova i partnerstava, što sigurno ne čini plodno tlo za kvalitetan razvoj socijalnih odnosa.

 

Možda imamo neku psihičku smetnju ili poremećaj

Veliki je broj istraživanja potvrdio povezanost između visokih intelektualnih potencijala i razvoja psihičkih smetnji. Pojedinci s visokim kognitivnim sposobnostima često pate od anksioznosti, bipolarnog poremećaja, te ostalih smetnji raspoloženja, nastalih uslijed dugotrajnog i neprestanog razmišljanja, analiziranja i generalno pretjerano visoke mentalne aktivnosti.

Zbog čega se javljaju te psihičke smetnje? Jesu li one samo produkt visokog IQ-a? Još uvijek ne možemo doći do jednoznačnog odgovora. Međutim, ono što je sigurno jest da nas one često sprječavaju da “normalno” funkcioniramo u stvarnom svijetu i vremenu, što posljedično može voditi do velikog nezadovoljstva.

 

Što napraviti ako se pronalazite u ovom tekstu?

Svoj IQ smanjiti ne možete, ali evo što zato možete:

  • Nastojte se većinu vremena fokusirati na ono što Vam dobro ide i u čemu ste vješti – to će Vas odvratiti od negativnog razmišljanja i opterećivanja time da su stvari oko Vas loše
  • Budite zahvalni na onom što imate, čak i na najmanjim stvarima – to će Vas s vremena na vrijeme “prizemljiti” ako stalno težite nečem višem
  • Svakodnevno prakticirajte mindfulness – to će Vam pomoći da se Vaš um donekle smiri i da ne “prežvakava” svakakve misli koje Vas samo opterećuju i umaraju
  • Smanjite očekivanja, kako od sebe, tako i od drugih ljudi – to će Vam spriječiti nezadovoljstvo, te ćete suštinski mirnije ploviti kroz svoj uobičajeni dan

 

Pomoći ćemo Vam da povećate kvalitetu svog života. Javite nam se.

 

 

Prvi saznajte kada objavimo nešto novo – prijavite se na naš newsletter!

         
     

Image designed by Freepik

“Gladni” ste feedbacka? A jeste li ga spremni “pojesti” kada Vam je serviran?

Povratna informacija o radnom učinku - termin koji na papiru zvuči vrlo profesionalno i otmjeno, dok u stvarnosti često izaziva "buru" emocija, te je uzrokom nemalog broja konflikata na radnom

Život ste dali firmi u kojoj radite, a ona Vas je odbacila kao staru krpu?

Scenarij kao pa iz bajke: radite posao kojem ste izuzetno predani i oko kojeg ste zavidno angažirani, Vaša proaktivnost na radnom mjestu može biti izvrstan primjer svim Vašim kolegama, te

Je li nam stvarno potrebno toliko coacheva na tržištu?

Coaching - termin koji danas izvire iz gotovo pa svake web-stranice i društvene platforme koja se bavi nekim oblikom osobnog razvoja. S coachevima se susrećemo svakodnevno, bilo uživo ili online

Je li vrijeme za odlazak u privatno poduzetništvo?

Godišnji odmori su završili, te svi lagano krećemo s novom "sezonom" - pred Vama su nadolazeći poslovi koje ste ugovorili, novi izazovi koji Vas čekaju, kao i zanimljivi projekti koje

Kako preživjeti povratak s godišnjeg?

Povratak s godišnjeg odmora je uvijek težak. Bez obzira gdje smo bili, što smo radili, ili koliko smo slobodnog vremena imali, prvi radni dan nakon ljetnog uživanja svima nam dođe

Kako uistinu maksimalno iskoristiti godišnji odmor?

Lagano nam se približava period godišnjih odmora - vrijeme kada se odmaramo od naporne godine, i punimo baterije za nadolazeće poslovne izazove. Međutim, svakome se od nas barem jednom dogodilo

10 načina kako se nositi sa šefom koji Vas maltretira

Ah, ti naši šefovi! Ponekad nam zadaju toliku glavobolju da jednostavno ne znamo kako da se ponašamo prema njima, a da oni budu zadovoljni. Šefovi nas mogu "maltretirati" na bezbroj

Kako je svjetsko nogometno prvenstvo utjecalo na naše ponašanje?

Događaji koji su se u proteklih nekoliko dana dogodili u lijepoj našoj samo su još jedan od pokazatelja koliki potencijali, snaga i mogućnosti leže u svima nama. Bili smo predmet

Zbog čega su visoko inteligentni ljudi često NESRETNI?

Zvuči paradoksalno, zar ne? Nekako je općeprihvaćeni stav da visoko inteligentnim ljudima sve ide od ruke - uspješni su u školi, pronalaze dobre poslove, razvijaju se na svom profesionalnom planu,

Danas ti se smiju, sutra ti žele biti najbolji prijatelji

Mark Twain je jednom davno rekao da je čovjek s novom idejom luđak sve dok ta ideja ne uspije. Sve to zvuči divno i krasno, međutim, nije nam dao odgovor

Stalno ste zauzeti? Od čega ZAPRAVO bježite?

Svi mi poznamo barem jednu osobu za koju možemo reći da je uistinu stalno zauzeta. Kad se nađete s njom na kavi, pitat će Vas kako ste, ne dižući pogled

Evo kako Vas perfekcionizam lagano UBIJA

Smatrate li se perfekcionistom? Nema ničeg lošeg u tome da želite biti najbolji u onome što radite - osim kada Vas ta želja toliko frustrira da Vam praktički uzrokuje propast.

Aktivno slušanje u 5 jednostavnih koraka!

Svi u teoriji znamo koliko je aktivno slušanje važno u svakodnevnoj komunikaciji. Međutim, samo su rijetki koji u praksi kvalitetno posvećuju vrijeme svojim sugovornicima, kako bi u potpunosti razumjeli ono

Što napraviti kada ne možete pronaći dobrog zaposlenika?

Objavili ste oglas za posao, prikupili sve prijave, odradili početnu selekciju kandidata, proveli intervjue s onim najzanimljivijima, ali izgleda da nitko od njih ne odgovara zahtjevima Vašeg radnog mjesta? Ovakav

Treba li Vam employer branding?

Neupitna je činjenica da je u današnje vrijeme gotovo pa svaka organizacija konstantno u potrazi za kvalitetnim zaposlenicima. Naime, nemoguće je ostvariti poslovni rast bez kvalitetnog kadra. Sam proces zapošljavanja

Je li vrijeme da napokon date otkaz?

Svatko je od nas barem jednom u životu imao loš dan na poslu. Štoviše, sigurno Vam je poznat i osjećaj kada Vam jednostavno cijeli tjedan ne ide onako kako ste

Kako biti uistinu nezaboravan lider?

U našoj se svakodnevici konstantno susrećemo s različitim vođama - od pojedinaca koji upravljaju svojim timovima, do ljudi koji svojim rukovoditeljskim sposobnostima uspješno vode čitave kompanije. Međutim, jesu li ti

7 tajni najuspješnijih komunikatora

Koliko ste uspješni u Vašoj svakodnevnoj komunikaciji? Često mislimo kako imamo izvrsne vještine govorenja i suradnje s drugima. Međutim, situacija u praksi pokazuje upravo suprotno. Pitate se zbog čega? Koliko

5 najčešćih grešaka u upravljanju konfliktom

Što čini ljude uspješnima u poslu? Rezultati brojnih istraživanja pokazuju da je jedna od najvažnijih komponenti za uspjeh upravo kvalitetno upravljanje konfliktima na radnom mjestu. Konflikti svima nama predstavljaju neugodna

6 navika najkreativnijih ljudi

Neuroznanost još uvijek nije uspjela dati jednostavno objašnjenje zbog čega su neki pojedinci kreativniji od drugih, te kako uopće kreativnost nastaje. Ona je puno više povezana s desnom, emocionalnom polovicom

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *