Koje alate možemo upotrijebiti kako bismo vratili sigurnost u ovome trenutku?
Pred nama su potencijalno vrlo turbulentna vremena, te se postavlja pitanje hoćemo li uopće moći vratiti životnu sigurnosti – barem onu koju smo imali prije pandemije koronavirusa. Neizvjesnost je nešto što bismo u ovom trenutku trebali prihvatiti kao novo normalno. Ruku na srce, što prije osvijestimo tu činjenicu, to će nam svima biti lakše. Međutim, postoje dvije dobre stvari u svemu ovome. Prva je da smo se kao narod kroz godine naučili opstati (pa i funkcionirati) u okolini koja je neizvjesna i u kojoj se stalno mijenjaju pravila, te smo s vremenom razvili poprilično dobre adaptivne mehanizme na preživljavanje.
Druga stvar se odnosi na to da ćemo zbog pandemije apsolutno svi “malo stati na loptu”, razmisliti o onome što radimo i što nam je zaista važno, te presložiti hijerarhiju životnih prioriteta i vrijednosti. Da, neke tvrtke će se ugasiti, neki poslovi će propasti, i neke usluge bi se mogle prestati obavljati. Ali to samo znači da trebamo malo sjesti i presložiti način na koji smo do sada živjeli i radili – što nije nužno uvijek loše. ?
Da još jednom ponovim ono što sam već rekao – pitanje je kada ćemo se vratiti na stari način funkcioniranja. I zapravo će nadolazeći period nesigurnosti staviti na test naše sposobnosti prilagodbe. Svjestan sam da to ovako na prvu zvuči strašno. Međutim, ne mora značiti da to zaista i jest. Ponekad su nam potrebna ovakva razdoblja da bismo još bolje upoznali sami sebe, izmijenili modus operandi vlastitog poslovanja na način na koji nikada ne bismo, ili iz korijena promijenili neke naše loše navike. Dat ću vam primjer – Airbnb je osnovan upravo 2008. u vrijeme velike gospodarske krize, i danas je jedna od najpoznatijih platformi za rezervaciju turističkih smještaja!
Kako se nositi s anksioznošću i panikom koja vlada?
Pandemija koronavirusa rezultirala je nečim što mi psiholozi nazivamo “globalnom anksioznošću”. Pojavio se (nevidljivi) neprijatelj koji nam je svakodnevicu promijenio preko noći, ugrožavajući pritom naše poslovanje i život, a i živote naših bližnjih. Sastanci, profit, putovanja, odjeća – sve je odjednom palo u drugi plan. Sada nam je jedini fokus – ostati živ i zdrav. Uza sve napore medicinskog osoblja i mjere osobne odgovornosti kojih se trebamo pridržavati, ova situacija ipak neće proći do sutra, što znači da će taj osjećaj globalne anksioznosti malo potrajati. Posebno mogu biti osjetljivi oni pojedinci koji su i inače napetiji ili skloniji brigama.
Na koronavirus ne možemo utjecati, što znači da možemo upravljati jedino posljedicama koje će on ostaviti na nas – kako fizičkima, tako i psihološkima. U ovom periodu vrlo je lako prepustiti se negativnim mislima i u glavi “vrtjeti” najcrnje scenarije. Kad osjetimo da nas val anksioznosti počinje nadvladavati, najkorisnije bi bilo da se tom anksioznošću pozabavimo odmah, na licu mjesta. U tome nam može pomoći niz kratkih, brzih i učinkovitih psiholoških tehnika, poput kratkih meditacija, mindfulnessa, tehnika dubokog (abdominalnog) disanja, progresivne mišićne relaksacije, ili jednostavnog vođenja dnevnika naših briga.
Ako ipak osjećate da se ne možete nositi s intenzitetom panike, slobodno potražite stručnu psihološku pomoć. Brojni su pojedinci (čitajte: psiholozi) svoje usluge stavili na raspolaganje u ovom teškom vremenu, da bi vam barem malčice olakšali ovaj teški period. U protivnom, posljedice mogu biti zaista kobne. Zarazu možemo preboljeti – a tko će “liječiti” naše možda nepovratno narušeno psihičko zdravlje?
Kako „upotpuniti“ želju za druženjem i okupljanjima?
Mi ljudi smo socijalna bića, i potreba da se družimo s drugima je jedna od najosnovnijih. I naravno da ovaj višetjedni period izolacije teško pada svima, posebice ekstrovertima. Oduvijek sam bio i bit ću stajališta da socijalni kontakt uživo ništa neće moći zamijeniti – nikakav Skype, Facebook, Tinder i sl. Međutim, to ne znači da u ovom razdoblju ne možemo iskoristiti moć tehnologije, barem kao surogat sjedenju na kavi u svom omiljenom kafiću.
U 2020-oj smo, tehnologija nam je pred nosom. I možemo je slobodno iskoristiti da bismo održavali kontakte s važnim nam ljudima. To mogu biti naši članovi obitelji, prijatelji, ali i klijenti i poslovni partneri. Samo zato što se fizički ne možemo vidjeti s nekim ne znači da bismo ga/je trebali zaboraviti. Jer kako naše psihičko zdravlje može stradati zbog velike anksioznosti, tako može i zbog dugotrajne izolacije. Hajdemo onda već danas učiniti nešto da sami sebi pomognemo. ?
Originalni članak pročitajte OVDJE.
Pročitajte i ostale intervjue: