1. Vaša prva knjiga „Kako preživjeti u suvremenoj džungli“ objavljena je u veljači prošle godine, prije epidemije, a postala je hit u kriznoj 2020. godini. Kako objašnjavate popularnost svoje knjige u krizi?
Knjiga je napisana i objavljena prije pandemije koronavirusa, no odaziv čitatelja i broj prodanih primjeraka pokazali su da su teme obrađene u knjizi relevantne i za ovo sadašnje, COVID-19 razdoblje. Na to sam jako ponosan, jer mi pokazuje da sam mudro odabrao teme i kvalitetno ih obradio, čime je knjiga suštinski dobila dodanu vrijednost u ovo doba pandemije.
Nije upitno da se veliki broj pojedinaca trenutno suočava s visokom razinom stresa, anksioznosti, zabrinutosti oko budućnosti i potištenosti – što su sve problemi obrađeni u knjizi, a za koje su ponuđena konkretna, praktična i učinkovita rješenja!
2. U svojoj knjizi obrađujete osam aktualnih psiholoških tema, kao sto su bespomoćnost, depresija, agresija. Kako nam psihološka znanja mogu pomoći da lakše podnesemo izolaciju, nezaposlenost, strah i neizvjesnost što su nastali zbog epidemije i nedavnog potresa?
Psihološka znanja nam gotovo pa uvijek mogu pomoći kada smo suočeni s neugodnim emocijama, visokom razinom psihološkog stresa, te kada nam je općenito kvaliteta života smanjena. Unatoč tome što smo se svi našli u situaciji koja nam je de facto nepoznata, ne treba umanjivati snagu i učinkovitost psiholoških alata. Jako me veseli vidjeti da sve veći broj ljudi počinje prepoznavati važnost redovite brige o mentalnom zdravlju.
Ono što je zajedničko izolaciji, nezaposlenosti i suočavanju s neizvjesnosti definitivno jest visoka razina stresa i psihološke nelagode. U tim trenucima često se prepuštamo štetnim mislima, napeti smo, tjeskobni – a to onda rezultira lošijom kvalitetom sna, izazovima u komunikaciji s drugima, općenito smanjenom otpornošću za suočavanje s budućim izazovima. Gotovo se uvijek nešto može napraviti po pitanju svih navedenih tema (čak i kada mislimo da se ništa ne može…). I u naizgled bezizlaznoj situaciji rješenja ima – a mi psiholozi smo tu da ga pomognemo pronaći.
Evo konkretnog savjeta! Kada osjetite da vas preplavljuju brige i napetost, prebacite fokus na – svoje disanje. Uzmite minutu vremena za sebe i osvijestite kako dišete. Fokusirajte se na svaki uzdah i izdah. Možete slobodno zatvoriti oči ako će vam biti lakše. Kada su pod stresom, ljudi često dišu brzo i „plitko“, iz prsnog koša. Da bismo se smirili, potrebno je disati „iz trbuha“ (tzv. abdominalno disanje). Stavite ruku na trbuh i polako udišite zrak 3 sekunde tako da vam se trbušna šupljina napuni zrakom. Zadržite ga sekundu-dvije, i nakon toga ga izdišite kroz usta barem 5 sekundi. Ponovite postupak 5-6 puta i razina napetosti će se sigurno smanjiti, a za to vrijeme moći ćete sagledati svoju poziciju i razmisliti o sljedećem potezu.
3. Zbog aktualne krize u Hrvatskoj je organizirana intenzivnija psihološka podrška telefonom i online, što se pokazuje potrebnim i korisnim, osobito u situaciji ograničenih društvenih okupljanja, kada smo manje upućeni jedni na druge. U kojim situacijama treba okrenuti broj psihologa i potražiti pomoć?
Svakako preporučujem potražiti pomoć psihologa (ili nekog drugog srodnog stručnjaka) kada osjetite da se ne možete sami nositi s nekom izazovnom situacijom koja vam uzrokuje određeni stupanj osobne patnje. Da ne bi bilo zabune – velik se broj ljudi u pravilu uspijeva nositi sa svakodnevnim stresom. Nažalost, nemamo svi iste predispozicije.
Ako osjetite da vam zbog određenih emocionalnih problema počinju stradavati odnosi s drugima, poslovni rezultati, akademsko postignuće, način provođenja slobodnog vremena ili neki drugi aspekt života, možda i jest vrijeme za okrenuti broj psihologa i potražiti pomoć. Nažalost, u našim krajevima i dalje vlada stigma oko psihološke pomoći. Prihvatljivije je otići zubaru i frizeru nego psihologu. Zbog čega su naši zubi i kosa važniji od mentalne higijene i psihološkog blagostanja?! Samo zato što ga ne vidimo ne znači da ne postoji, da nije važno i da nema utjecaj na naš život.
4. Koliko se kod nas primjenjuju praktična psihološka znanja? Je li u razvijenim zemljama primijenjena psihologija popularnija?
Počinju se primjenjivati sve više, i to mi je jako drago. Naravno, s povećanjem primjene bilo koje struke povećava se i broj (ne)kvalificiranih ljudi koji to rade. Zbog toga valja biti oprezan koju vrstu sadržaja iz područja primijenjene psihologije konzumiramo. Vrlo je lako „skliznuti“ u naše područje savjetodavnog rada i psihološke procjene ljudi zbog toga što je ono zanimljivo i fancy. Međutim, ono što neki propuštaju vidjeti jest da biste bili dobri u tom poslu, trebate odslušati stotine sati vrlo skupih specijaliziranih edukacija, te se konstantno usavršavati kroz rad s klijentima.
U razvijenijim zemljama primijenjena psihologija jest popularnija, jer su one već prepoznale važnost psihologije kao struke i benefita koje ona ima na stanovništvo. Toplo se nadam da će ti trendovi doći i u Lijepu Našu, te da ćemo psihologe početi aktivnije uključivati u donošenje društvenih odluka i izradu programa za razvoj zajednice i civilnoga društva.
5. U svojoj tvrtki MindLab bavite se poslovnim savjetovanjem. Kako tvrtke mogu najbolje iskoristiti vrijeme lock-downa kada ne mogu raditi punim kapacitetom?
Rad od kuće zaista je uzeo određeni danak – to ne možemo nijekati. Međutim, unatoč tome što kompanije možda ne mogu raditi po starim procesima i procedurama, ne znači da trebaju gubiti svoje kapacitete i potencijale. Što želim reći? Pandemija virusa COVID-19 i imperativ rada od kuće koji je proizašao kao posljedica suočili su nas s još jednom nepoznanicom na koju se doslovno trebalo prilagoditi preko noći. Ti novi načini rada samo znače da je poslovanje potrebno prilagoditi novim trendovima i tržišnim potrebama. Novonastale tržišne okolnosti od direktora poduzeća zahtijevaju ekstremnu prilagodljivost i „out of the box“ način razmišljanja. I da, opstat će najsnalažljiviji, ali iskustvo koje će dobiti na kraju cijele ove priče imat će itekako veliku vrijednost.
6. Razvijate virtualnu asistenticu za mentalno zdravlje Naomi, prvu na hrvatskom jeziku. Hoće li Naomi moći pomoći kod straha zbog prirodnih katastrofa kao što je potres? Primjenjuju li se u svijetu slične virtualne asistentice za mentalno zdravlje?
Kada se dogodio drugi potres krajem prosinca 2020., kolega Marino s kojim radim na projektu Naomi mi je svega nekoliko sekundi nakon tog traumatičnog događaja poslao poruku da trebamo hitno dodati tehnike za nošenje sa stresom od potresa! Možda u ovoj prvoj verziji aplikacije (koju planiramo lansirati krajem veljače) neće biti stručnih savjeta seizmologa o tome kako se ponašati za vrijeme potresa, ali će biti pregršt alata i tehnika za smirivanje napetosti, panike, straha i anksioznosti.
Kao i s primijenjenom psihologijom koja je vani puno raširenija nego kod nas, slična stvar je i s digitalnim vrstama psihološke pomoći. Kod nas ne postoji rješenje koje je ni približno slično konceptu naše Naomi, na kojem danonoćno radimo posljednjih mjeseci kako bismo ga dotjerali do najsitnijeg detalja. Digitalizacija je imperativ sadašnjeg doba, a korištenje pametnih telefona dio života bez kojeg ne možemo ni zamisliti svoju svakodnevicu. Moja osobna motivacija iza ovog projekta leži upravo u potencijalu za širenje ove aplikacije. Naime, i najbolji psiholog na svijetu ima ograničene vremenske resurse, pa može pomoći limitiranom broju ljudi. A na ovaj način ljudima dajemo psihološku pomoć u ruke, te im pomažemo da naprave barem prvi korak ka povećanju svog psihološkog blagostanja – i to iz udobnosti svoga doma!
Originalni članak pročitajte OVDJE.
Pročitajte i ostale intervjue:
