Fotonaponske elektrane pretvaraju sunčevu energiju u električnu energiju. Električna energija potrebna nam je i u kućanstvu, i u industriji, i u svim ostalim spektrima našeg života, znači to je direktno pretvorba sunčeve energije u električnu energiju. U odnosu na konvencionalne izvore energije prednosti fotonaponskih elektrana su goleme. Već samim time što na svojem krovu instalirate svoju vlastitu elektranu, uštede na računima za električnu energiju su goleme, rekla je na početku emisije Mislište Ines Ban Kolić, poduzetnica i vlasnica tvrtke Elvirtus.

U razgovoru s urednikom emisije Sandrom Kraljevićem istaknula je i druge prednosti fotonaponskih elektrana.

„Tu je ekologija prije svega, znači nema emisije CO2 kao, recimo, kod grijanja na plin i ostalo. To je čisti izvor energije, obnovljivi izvor energije, sunce je nepresušan izvor energije koji nam može pružiti lijepu i jeftinu struju“, ukratko je pojasnila te dodala da ju energetika zaokuplja još od osnovnoškolskih dana.

„Završila sam srednju elektrotehničku školu i moj inženjerski put vođen je time. Radim u energetici dugi niz godina, a za otvaranje vlastite firme pripremala sam se dugi niz gpodina osluškujući puls tržišta. Što se tiče fotonapona, stvari su se počele mijenjati. Prije dvije-tri godine predosjetila sam da mora doći novi zakon, da će se promijeniti regulativa u Hrvatskoj, da će biti omogućeno da ljudi sami ishode dozvole od HEP-a za svoje fotonaponske elektrane. Odlučila sam se dodatno educirati, odlazila sam na sajmove, primjerice, na Intersolar u München, pratila sam industriju za proizvodnju fotonaponskih panela, invertera tj izmjenjivača električne energije koji istosmjernu struju pretvaraju u izmjeničnu. Upoznavala sam se s tom tehnologijom i prije dvije godine osnovala sam svoju firmu.

Mogu reći da sam u poduzetništvu cijeli život, nikad nisam radila u nekoj velikoj firmi, uvijek sam radila u nekakvim manjim firmama, i uvijek sam u njima bila sve, faktički od čistačice do direktora. Obitelj mi je poduzetnička, jednostavno to je moj put, izazov i to je ta dinamika koja me pokreće“, ispričala je Ines Ban Kolić u nekoliko rečenica svoj profesionalni životni put.

Kad je riječ o obnovljivim izvorima energije, osim fotonapona Ban Kolić zanimaju i drugi izvori energije.

„Ne mogu specificirati baš sve, ali zanimljivi su mi i biomasa, bioplin, vjetroelektrane…, naravno da mi je fotonapon najzanimljiviji, ali svi ti segmenti koje sam spomenula, svi su dio obnovljivih izvora energije.

Kao što sam rekla, osluškivala sam tržište i odlučila se za fotonapon. Kad se promijenio Zakon o obnovljivim izvorima energije, postalo je moguće u kućanstvu napraviti takvu instalaciju na svom krovu. Znači samim tim, taj poticaj je došao ja mislim i od Europske unije koja je dala znatna sredstva i za industriju, za uštede, energetske uštede. Preko Fonda za energetsku učinkovitost mnogo je firmi povuklo sredstva i imalo potrebu za instalaciju velikih sunčevih elektrana. U jednoj od tih sam sudjelovala i sama, to je Jadran galenski laboratorij u Rijeci, tamo smo instalirali jednu veliku fotonaponsku elektranu od 180 kW“, rekla je Ban Kolić, te pojasnila što u njezinom poslu znači ‘ključ u ruke’.

„To znači da mi financiramo projekt i vodimo ga od početka, od idejnog projekta, glavnog elektrotehničkog projekta, izvedbe same, montaže, puštanja u pogon i ključa u ruke, sve do završnog dokumenta, potvrde za trajni pogon koju potvrđuje HEP da imate elektranu u trajnom pogonu.

Male fotonaponske elektrane, kućne, ne zahtijevaju neki veliki iznos, ali uvijek treba razmišljati i o poticajima koje nudi Fond za energetsku učinkovitost. I ove će godine svakako  opet biti natječaj za fotonaponske elektrane. S obzirom na to da fotonaponske elektrane spadaju i u segment energetske obnove, mislim da će Ministarstvo zaštite okoliša također raspisati natječaj gdje će se i tražiti energetska učinkovitost u sferi ovojnice, fasade, izmjena krovišta, toplinskih pumpi i naravno, fotonaponskih panela.

Kad je riječ o troškovima, važna je optimalna instalacija elektrane. Znači treba sučeliti svoje stvarne potrebe za električnom energijom s mogućom proizvodnjom. Uvijek se radi optimalna instalacija. Nikad nećemo instalirati više nego potrošimo, niti predati u mrežu više nego što ćemo uzeti. Jer taj sustav ne bi funkcionirao na taj način, to nije nekakav sustav koji je čisto komercijalan. To je sustav za vas, za samoopskrbu, da sebi priuštite uštede u vlastitom domu“, kaže Ban Kolić.

Prema rezultatima istraživanja koje je prošle godine provela Međunarodna agencija za obnovljive izvore energije, u sektoru obnovljivih izvora energije zaposleno je samo 32 posto žena, od toga najniži je postotak u sektoru energije vjetra, samo 26 posto. To je istraživanje također pokazalo da žene imaju jednake sposobnosti kao i muškarci, dakle mogu dobro obavljati te poslove, međutim ipak su manje su plaćene od muškaraca. Sve to govori da biti žena u relativno muškoj industriji nije nimalo lako.

„Evo ja ću reći ispočetka kako je meni. U srednjoj elektrotehničkoj školi bila sam jedina djevojka u razredu. Bio je to izazov koji me poticao da sam uvijek malo više učila od svih ostalih, da bih se dokazala. Nikad nisam dopustila da me profesor u nečemu uhvati nespremnu i zato sam uvijek morala znati više nego dečki, da bih bila ravnopravnija s njima.

Što se tiče našeg segmenta, obnovljivih izvora energije, u njemu je više muškaraca nego žena, to je stvarno tako. Ali moram reći da sam upoznala jednu inženjerku koja se penjala u vjetroelektrani skroz gore, unutra je stubište pa se možete popeti do lopatica, što će reći da postoje žene, inženjerke koje to rade. Kad idem u nadzor svojih instalacija i je se penjem na krov, ravnopravno s ostalim muškarcima. Ima nas sve više i više i posebno u segmentu prodaje, možemo prezentirati proizvod na dobar način i mislim da znamo zadobiti povjerenje klijenata za to što im prodajemo. Taj je sustav stvarno dobra stvar za naše klijente, velike uštede donosi i mislim da nam ljudi vjeruju“, ustvrdila je Ban Kolić.

Može li se ulaganje u fotonaponske elektrane smatrati trendom ili potrebom?, pitao je urednik emisije.

„Nije to nikakav trend, to je sad već postalo potreba. Pogledamo li sjevernije države, ne samo Njemačku nego i još sjevernije zemlje, mnogo je krovova pokriveno fotonaponom. Znači, to je potreba jer je trenutačna cijena struje socijalna kategorija. U prijevodu – sadašnja će cijena struje rasti, ovo nije prava cijena struje, dugoročno gledano cijena će rasti. Dakle, to bi značilo da će se fotonaponska elektrana samim time i brže isplatiti, da se sad ne razbacujem nekakvim godinama, ali isplatit će se mnogo brže nego što bi se isplatila po trenutačnoj cijeni. Tako da fotonaponske elektrane nipošto nisu trend, one su definitivno potreba.

Gdje se nalazi Hrvatska u usporedbi s možda nekim europskim standardom?

Kod nas je do sada još uvijek jako je malo solara instalirano, još uvijek smo u nekakvom zimskom periodu. Ja računam da će od trećeg mjeseca nadalje biti toliko instalacija da će nam u inženjeringu u ovom dijelu obnovljivih izvora faliti montera. Dosta ih je otišlo i van raditi i u Hrvatskoj će takvih radnika uskoro nedostajati. Imat ćemo dosta inženjera, ali nećemo imati onih krajnjih radnika – montera. Mi ćemo možda uvesti neke iz drugih dijelova Europske unije, a možda će se i neki naši vratiti kad shvate da ima posla i kod kuće. Nadam se da će to tako i biti jer će posla za elektromontere biti toliko da na vrijeme nećemo moći sve napraviti“, uvjerena je Ban Kolić. A na pitanje kako gleda na budućnost fotonaponskih elektrana, kako će izgledati situacija u sljedećih pet ili možda deset godina, odgovara da je uvjerena kako će već za pet godina svaka kuća imati fotonaponsku elektranu.

„I ne samo fotonaponsku elektranu nego i priključak za svoje električno vozilo. Obavezno će biti kroz pet godina i normalno će biti da svaka to kuća ima. A za deset godina mislim da će se tehnologija možda nešto malo promijeniti, da će možda biti i fotonaponskih fasada ili će fotonaponsko biti čak cijelo krovište. Tehnologija bi se za deset godina mogla promijeniti jer smo ovu kojom se sada koristimo unaprijedili do krajnje granice.

Za očekivati je, dakle, i još širu primjenjivost, u kućanstvima i općenito u svim sferama ljudskog djelovanja, od stanovanja, javnih ustanova, industrije, OPG-ova… Voljela bih ovim putem uputiti apel iznajmljivačima u Dalmaciji: iskoristite poticaje za iznajmljivače da što više uštedite, imat ćete struje za svoje apartmane, za grijanje vode, možete uštedjeti i grijući na struju. Dalmacija je puna sunca i bio bi grijeh ne iskoristiti tu dobrobit“, zaključila je u razgovoru za poslovniFM Ines Ban Kolić, poduzetnica koja se bavi obnovljivim izvorima energije, a ponajviše iskorištavanjem energije sunca za proizvodnju električne energije.

 

Preuzeto s Poslovnog FM

 

Preslušajte i ostale emisije: