Što čini ljude uspješnima u poslu? Rezultati brojnih istraživanja pokazuju da je jedna od najvažnijih komponenti za uspjeh upravo kvalitetno upravljanje konfliktima na radnom mjestu. Konflikti svima nama predstavljaju neugodna iskustva, zbog čega ih nastojimo izbjegavati. Svi itekako dobro znamo koliko nam puno energije mogu uzeti, a ukoliko ih ne riješimo, često se događa da nam počnu interferirati s privatnim životom, zbog čega se najčešće osjećamo još nemoćnije.
Zbog čega upravljanje konfliktima uvelike određuje kako ćemo se osjećati na našem radnom mjestu, te koliko ćemo biti uspješni u poslu? Odgovor nam na to pitanje daje emocionalna inteligencija, koja igra veliku ulogu u uspješnom razrješenju konflikata. Zbog toga nije ni iznenađujuća činjenica da preko 90% uspješnih ljudi ima visoku razinu emocionalne inteligencije. Neke od najčešćih grešaka koje znamo raditi u upravljanju konfliktima javljaju se upravo zato jer je ne koristimo na pravi način.
1) Potpuna iskrenost
Koliko ste se puta Vi osobno ili netko od Vaših kolega našli u odnosu u kojem su postojale tenzije s nekom osobom? Niste joj htjeli ništa reći da ne narušite odnos ili da Vas šef ne ukori, pa ste odlučili šutjeti? Ili ste je konstantno upozoravali da Vam ide na živce to što ona radi, ali nikako da Vas posluša? I onda Vam je jednog dana samo “pukao film” te ste joj rekli sve što je ide, zbog čega ste jedino Vi ispali “bad guy”.
Kako nam emocionalna inteligencija može pomoći da ipak budemo iskreni prema drugoj osobi, a ne povrijedimo njene osjećaje? Upravo nam ona omogućuje da uspješno vodimo vrlo škakljive razgovore s drugima bez negativnih posljedica. S druge strane, ako je ne znamo koristiti, i najbanalnija komunikacija može se pretvoriti u minsko polje. Često smatramo da se drugi ljute zbog sadržaja koji smo im rekli, pa ga stoga nastojimo uljepšavati, kriti od njih istinu, prešućivati neke stvari i sl. kako bismo sačuvali odnose. Ali, to nije istina – ljude zapravo povrijedi namjera koja stoji iza naše komunikacije. Stoga, ako želimo uspješno razriješiti konflikt, potrebno je imati uistinu iskrenu namjeru prema drugoj strani, te nastalu situaciju željeti riješiti na obostranu korist – a ne se samo nastojati izboriti za svoje.
2) Pretjerano dijeljenje emocija
Reći drugima kako se osjećamo prihvatljivo je, ali samo u određenoj dozi. Evo primjera: zamislite da Vas je netko od Vaših kolega naljutio oko neke sitnice. Da, u redu je osjećati negativne emocije, ali je li baš najpametnije da toj osobi detaljno date do znanja kako se osjećate? Zamislite da svom radnom kolegi kažete da osjećate bijes i veliko razočaranje jer je on uzeo nešto Vaše bez pitanja. To sigurno neće pomoći, već će ga zbuniti i još više udaljiti od Vas.
Emocionalna inteligencija nam tu opet pomaže. Lako je reći kako se osjećamo, međutim u konfliktnoj situaciji zapravo treba iznijeti objektivne činjenice. Svakako se trebate pripremiti za razgovor s drugom osobom, te iznijeti objektivne informacije koje ćete joj reći, kako bi ona uistinu shvatila što je to što Vam je uzrokovalo javljanje negativnih emocija.
3) Obrana
Što najčešće napravimo kada se netko ne slaže s našim mišljenjem? Imamo se potrebu braniti i opravdavati. Koliko nam god ta reakcija bila prirodna i automatska, često i nije baš korisna u rješavanju konflikata. Zbog čega uopće tako reagiramo? Tijekom evolucijskog razvoja čovjeka naš je mozak doslovno programiran da uočava prijetnje iz okoline i obavještava nas, jer je to bilo ključno za naše preživljavanje. Dio tog mindseta ostao nam je i do današnjeg dana. Zbog toga tuđe mišljenje koje nije u skladu s našim možemo percipirati kao prijetnju, što sigurno vodi u još veću komplikaciju cjelokupnog odnosa.
Kako onda adekvatno reagirati? Od velike Vam pomoći tu može biti – znatiželja. Naime, jako je važno prvo osvijestiti da naše stajalište (o bilo čemu) možda ipak nije ispravno, te nakon toga pokazati znatiželju i iskreni interes za stajalište Vašeg sugovornika. Postavljajte mu pitanja kako biste dobili informacije o tome zbog čega on razmišlja upravo na takav način? Na međusobne različitosti nastojte gledati pozitivno, a ne kao priliku za još jedan konflikt.
4) Okrivljavanje drugih
Činjenica jest da ovo vrlo često radimo. Zamislite da Vam je šef rekao da odete na sastanak s jednim vrlo važnim klijentom, kojeg ste godinama htjeli upoznati i s kime ste dugo željeli ostvariti suradnju. Jako ste se veselili tome, ali je Vaš šef u zadnji tren na sastanak poslao Vašeg kolegu. U potpunosti je razumljivo da ćete se osjećati ljuto ili razočarano.
Kako si pomoći? Emocionalno inteligentni ljudi imaju jako dobru sposobnost promjene vlastite percepcije. Naime, jako je važno osvijestiti da smo mi, bez obzira na okolnosti, uvijek odigrali barem nekakvu ulogu u situaciji koja je uzrokovala konflikt. Ruku na srce, možete se ljutiti na svog šefa koliko god hoćete, Vaš kolega je i dalje taj koji ide na sastanak. A ukoliko se i dalje budete ljutili na njega, naštetiti ćete samo sebi – a on je sigurno poslao kolegu s nekim dobrim razlogom.
5) Šutnja
Nekim ljudima je šutnja glavni način upravljanja konfliktom. Plaše se da će, ako bilo što kažu, to biti pogrešno shvaćeno s druge strane, i da će samo pogoršati situaciju. Zbog toga smatraju da će “manje štete” napraviti ukoliko ništa ne govore.
Međutim, koliki je zaista rizik toga da ništa ne kažete? VitalSmarts je proveo istraživanje u kojem je ispitivala što ljudi kažu jedni drugima u konfliktnim situacijama. Otkrili su da oni koji jasno kažu svoje mišljenje to naprave jer ne žele da druga strana ima pogrešno mišljenje o cijeloj situaciji (ili da misli kako je samo ona u pravu). Naime, oni uvijek procijene da je manja šteta ukoliko asertivno kažu svoj stav, nego da ništa ne kažu.
Želite i Vi naučiti kvalitetno upravljati konfliktima? Javite nam se.
Prvi saznajte kada objavimo nešto novo – prijavite se na naš newsletter!
Greška: Kontakt obrazac nije pronađen.
[wcp-carousel id=”4032″]
