– Znate da sedamdeset posto ovakvih projekata propadne?
– Znam, čuo sam.
– Zato je važno da to netko vodi kako treba.
Taj razgovor odvija se u nekom uredu u Hrvatskoj svaki tjedan. Brojka zvuči ozbiljno, ponavlja se godinama i nitko je ne provjerava. A trebalo bi, jer služi točno onome čemu se čini da služi.
Odakle je došla
Trag vodi do knjige Reengineering the Corporation Michaela Hammera i Jamesa Champyja iz 1993. Ondje su autori procijenili da između pedeset i sedamdeset posto projekata preustroja nije postiglo željeni pomak u učinku.
To je procjena, i to procjena o nečemu drugome. „Nije postiglo željeni pomak” i „propalo” nisu ista tvrdnja. K tome se odnosila na jednu vrstu projekata u jednom razdoblju, a ne na sve promjene u svim firmama.
Kasnije su drugi autori tu brojku ponovili bez novih podataka, a onda je ušla u naslovnice, prezentacije i knjige, gdje stoji i danas.
Što je pokazala provjera
Mark Hughes objavio je 2011. u časopisu Journal of Change Management rad s izravnim pitanjem u naslovu: propada li doista sedamdeset posto promjena. Prošao je kroz izvore koji se navode i utvrdio da iza brojke ne stoji nijedno istraživanje koje bi je potkrijepilo.
Uz to pokazao i nešto zanimljivije. Nikad nije bilo definirano što znači propast. Probijen rok, prekoračen budžet, ljudi koji su otišli, ili promjena koja se dogodila ali nije donijela očekivano. Svaka od tih definicija daje drugu brojku.
Zašto se svejedno ponavlja
Zato što je korisna onome tko je izgovara. Ako sedamdeset posto propada, onda ti treba netko tko zna kako se to radi, i to skupo. Brojka stvara hitnost, a hitnost prodaje.
Usto je lako pamtljiva i zvuči kao podatak. Nitko na sastanku neće reći da bi provjerio izvor, jer bi ispao onaj koji cjepidlači.
I na kraju, potvrđuje ono što vlasnik ionako misli. Svatko tko je vodio firmu vidio je promjenu koja nije zaživjela, pa mu brojka sjedne.
Što onda pitati kad ti je netko ponudi
Tri pitanja, mirno i bez podsmijeha.
Odakle vam ta brojka. Što u tom istraživanju znači da je promjena propala. I koliko je promjena kod firmi moje veličine, u mojoj branši, obuhvaćeno tim podatkom.
Ako odgovor bude izbjegavanje, dobio si podatak o sugovorniku, i to vrjedniji od bilo koje brojke. Ako odgovor bude uredan, dobio si sugovornika koji zna o čemu govori.
Ono što se o promjenama doista zna nije brojka nego popis: promjene prolaze bolje kad ljudi doznaju rano, kad postoji netko tko ih vodi kroz to, i kad se objava ne shvati kao kraj posla. To vrijedi bez obzira na to koliko ih propadne.
Meni je ta brojka smetala godinama, jer se njome plaši ljude koji su ionako nesigurni oko promjene koju spremaju. Kad radim na uvođenju promjena, prvo maknem strah od statistike, pa tek onda gledamo što se konkretno mijenja i kojim redom se to govori ljudima.
