Već smo mjesec dana u lockdownu zbog pandemije koronavirusa, i njegove popratne pojave lagano su zabrinjavajuće. Gotovo pa nema dana kada na društvenim mrežama ne vidim barem jedan od sljedećih scenarija: muškarce koji se briju na ćelavo, samoprozvane fitness trenere koji snimaju razne edukativne video zapise, masterchefove koji svaki korak u svojim receptima prikazuju na Instagram storyju, do onih koji jednostavno pršte od rada na sebi.
Kao psiholog ostao sam prilično neugodno iznenađen brojem ljudi koji zaista loše reagiraju na ovu izolaciju. Čak i pojedincima koji su inače povučeniji i ne preferiraju se toliko družiti s drugima nije baš svejedno. Idu topliji dani, a sunce će boravak unutar četiri zida učiniti još težim. Svima već lagano puca film. Najnovije statistike kažu da je obiteljsko nasilje eskaliralo, zbog toga što su žrtve zatvorene sa svojim zlostavljačima 0-24. Posebice kada temperatura još malo skoči, koja će biti odličan katalizator za ispoljavanje agresije.
Mi ljudi smo društvena bića – to nam je u krvi. I ne možemo uopće ni pričati o nekoj dugoročnoj psihološkoj dobrobiti ako nam ta potreba nije zadovoljena. Jedna meta-analiza provedena na 308.000 ljudi kaže da će ljudi koji imaju slabije razvijene socijalne odnose imati za 50% veću vjerojatnost za umiranje. Drugo istraživanje pak navodi da ako se dogodi ekstremna promjena okoline u kojoj svakodnevno boravimo, ta promjena s vremenom počinje mijenjati i nas same. Dovoljna su već tri tjedna izolacije da iskusimo velike promjene u našoj higijeni spavanja, te našem imunološkom, endokrinom, metaboličkom i neurokognitivnom sustavu. Treće istraživanje, pak, navodi da je usamljenost štetna kao i pušenje gotovo pa jedne kutije cigareta na dan.
(Samo)izolacija zbog COVIDA-19, osim navedenih smetnji, također može voditi i do anksioznosti, depresije, potištenosti, panike, iritabilnosti, usamljenosti ili ljutnje. Nije baš malen dijapazon reakcija. I ako ste barem jednom iskusili neki od navedenih psiholoških simptoma, to su sasvim očekivane reakcije. U karanteni više sjedimo i ne koristimo mišiće kao inače. Mišići, kao i naš mozak, uvijek funkcioniraju po pravilu “ono što se ne koristi, propada”. U ekstremnim slučajevima može doći i do atrofiranja.
Čak i vrhunski sportaši počnu ispadati iz forme ako im mišići nisu pod opterećenjem više od tri uzastopna tjedna. A gdje smo mi od profesionalnih sportaša? Možda je ovo odlična situacija da krenete vježbati od kuće, te da uspostavite jednu dobru naviku koju ćete održavati i kada pandemija završi. Evo prijedloga: vježbajte tri dana za redom po barem 30-45 minuta, uzmite dan pauze, nakon toga odradite još tri dana vježbanja, i onda se odmorite dva dana. Odradite tri ili četiri takva ciklusa da biste vidjeli kako vam tijelo uopće reagira, te je li potrebno uvoditi kakve modifikacije u plan vježbanja.
Ljutnja je također jedna od popratnih pojava izolacije. Koordinirati rad od kuće, malu djecu i obveze u kućanstvu nije nimalo jednostavno. Kad osjetite da su vam se ukućani “popeli na vrh glave”, maknite se nasamo – odmah. Odite prošetati ili otrčite par krugova po kvartu da biste razbistrili glavu. Odite sami. Vjerujte mi, puno je manja šteta nego da ostanete unutra i svađate se. Kada se vratite, hladnije glave ćete moći sagledati tu usijanu atmosferu.
Ako pak nemate mogućnost da izađete, povucite se nasamo u sobu i napravite kratku, ali intenzivnu fizičku aktivnost. Na Youtubeu ćete pronaći pregršt videozapisa tog sadržaja, ovisno o vašoj fizičkoj spremnosti. Od 15-minutnih intenzivnih programa, do onih koji traju sat vremena ili dulje. Dobro se iznojite, i ljutnja će se garantirano smanjiti.
Također savjetujem i da izbjegavate junk food, i to iz više razloga. Unatoč tome što je ukusan na prvu, za sobom nosi dvije glavne loše posljedice. Prva je ta da se ubrzo nakon užitka pojedenim zapravo osjećamo loše, teško ili napuhnuto. Druga je što se redovitom konzumacijom takve hrane – debljamo. Nema veze što možda nećemo imati ljeto na kakvo smo navikli. To ne znači da se trebamo zapustiti. Naime, što se događa u našim glavama? Vrlo se lako prepustiti junk foodu uz stav “ah, svi su ionako u karanteni, nitko ne pazi na svoj izgled, i svi ćemo biti debeli do ljeta” – i onda pojedemo čokoladu danas, sutra, preksutra, svaki dan. Čak i da to jest istina, izolacija će završiti, i bit ćemo puno sretniji ako taj trenutak dočekamo više-manje u formi.
Ako ste ekstrovert kao moja malenkost, posebice ste pogođeni ovom pandemijom. Kroz šalu volim reći da mi je koronavirus uzeo one najdraže trenutke u danu: druženje s dragim ljudima i ispijanje kava. Održavajte kontakte s ljudima, i to svaki dan ako treba. Nazovite svoje prijatelje. Svaki dan. Provedite tri sata na telefonu ako je potrebno. Upalite Skype, Zoom, FaceTime ili WhatsApp poziv. Neka vam se baterija na mobitelu skroz isprazni! A ovo je i odlično razdoblje da ojačate postojeće odnose s vašim klijentima. Nazovite i njih!
Mentalno se okupirajte nekom aktivnošću. To nam pomaže da ne “uranjamo” u misli o crnim scenarijima i budućnosti, koje su ništa drugo osim uzgajališta anksioznosti i napetosti, pa i dosade. Zaista je manja šteta biti stalno okupiran nekim poslom nego negativnim mislima. Fokus je zanimljiva stvar – kada je usmjeren na jedan objekt, ne može istovremeno biti usmjeren na drugi. Zato ga usmjerite na neki produktivan zadatak koji nosi konkretan rezultat za sobom, ne na brigu. Dosada je puno više razarajuća za naše mentalno zdravlje od posla.
Mi ljudi smo bića rutina, i upravo su rutine pravi lijek za očuvanje živaca u izolaciji. One stare su nestale – više ne pijemo kave, ne družimo se kao prije, ne idemo u normalnu kupovinu, ne vozimo se javnim prijevozom, niti sastančimo s našim klijentima. Upravo zbog toga vrlo je lako “upasti” u ralje dosade i brige. Uspostavite nove rutine! Točno odredite kada ustajete svakoga dana, kada pijete kavu, kuhate ručak, spremate, pomažete djeci, odgovarate na mailove, čujete se s kolegama i prijateljima, vježbate, ili se educirate. Držite se svojih dnevnih rutina!
Još jedan razlog zbog kojeg se u izolaciji prepuštamo bespomoćnosti i neugodnim emocijama jest taj što su nam često svi dani isti. Na to možemo utjecati tako da u svakom sljedećem danu koji je pred nama pronađemo neku svrhu. Koja je svrha današnjeg dana? A koja je svrha sutrašnjeg? Ruku na srce, jeste li se ikada iskreno zapitali to? Hajde učinite to sad, i razmislite malo o odgovoru.
Osim svrhe, puno pomaže i postavljanje dnevnih ciljeva. Njih ne treba biti puno, važno je da svakog dana postavimo jedan – bit će dovoljno. Ti ciljevi ne trebaju biti spektakularni i veliki. Naprotiv, neka budu nešto malo i jednostavno, što ćete vrlo brzo moći ostvariti. Kuhanje ručka, online sastanak s kolegama, brisanje prašine, ili pomaganje djetetu oko škole. Sada su nam potrebni baš ti, mali i lako dostižni ciljevi, koji brzo daju osjećaj ispunjenja i zadovoljstva. A u osjećaju zadovoljstva nema mjesta za dosadu i ludilo.
Odvojite vrijeme u danu u kojem ćete otkrivati nove stvari i informacije. Dozvolite si period za učenje i istraživanje stvari koje vas zanimaju, a nikako niste uhvatili vremena za njih – sada je pravo vrijeme za to. Međutim, neka to bude laganog tempa! Nemojte si zadati cilj da ćete u karanteni naučiti novi strani jezik ili postati vrhunski kuhar. To su preambiciozni ciljevi. I samo ćete zeznuti sami sebe jer ćete postaviti prevelika očekivanja – i eto neugodnih emocija.
Pomozite drugima. O važnosti pomaganja i volontiranja možemo napisati seriju blogova. Milijunima ljudi na svijetu lošije je nego nama. Nekima u našoj okolini lošije je nego nama. Dajte doprinos zajednici u kojoj živite – pomozite kolegi, prijatelju, starim roditeljima, djeci, susjedu. Taj osjećaj unutarnjeg mira znajući da ste pomogli nekome uistinu se ne može usporediti ni sa čim.
U jednom od naših prijašnjih postova već sam spomenuo ovo, ali je toliko važno da ću ponoviti još jednom: ograničite konzumaciju vijesti na jednom dnevno. Portali su prepuni neistinitih i senzacionalističkih vijesti, a čak i one istinite treba pažljivo dozirati. Ako je potrebno, unfollowajte sve portale koje pratite na društvenim mrežama. Zamolite ljude da više ne shareaju linkove s vama. A posebice nemojte komentirati i ulaziti u rasprave na tim objavama, radi vašeg vlastitog zdravlja. Hajde molim vas napravite to.
Za kraj, evo još nekoliko praktičnih savjeta:
- Ako vas izluđuje rad od kuće i koordinacija kućanskih obveza, na ovoj poveznici pronaći ćete nekoliko konkretnih savjeta.
- Prakticirajte seksualne odnose s vašim partnerom – ozbiljno. Seksualna aktivnost dokazano pomaže u borbi protiv ljutnje i frustracije.
- Na ovoj poveznici pronaći ćete dodatne savjete za borbu sa stresom, anksioznošću i neizvjesnosti.
- Važno je imati podršku i sigurnu luku u ovim turbulentnim vremenima. Znajte tko je ta osoba kojoj se uvijek možete obratiti kada ste down. I najjači će pasti – trebate nekoga tko će vas uhvatiti.
Tu smo za Vas u ovom periodu napetosti i neizvjesnosti. Javite nam se.
Prvi saznajte kada objavimo nešto novo – prijavite se na naš newsletter!
Greška: Kontakt obrazac nije pronađen.
[wcp-carousel id=”4032″]
